Vinova loza uzgaja se već tisućljećima, znanstvenici nagađaju da se prva loza pojavila na prostorima današnje Turske, Armenije i Gruzije. Proizvodnja vina započela je nekoliko tisuća godina kasnije, a tema ovog bloga je njegovo skladištenje. Grci i Rimljani vino su skladištili u amforama, pošto se u to vrijeme staklo nije koristilo za čuvanje vina, drvene bačve korištene su samo u Galiji. Velike količine amfora naručivane su iz grčkih i rimskih kolonija u Španjolskoj i sjevernoj Africi.
Povijest se vajda uvijek ponavlja, pa tako danas svjedočimo povratku amfore kao medija za odležavanje vina, u čemu je tajna?
Amfore su keramičke posude koje čovječanstvo poznaje još iz doba neolitika, služile su za skladištenje, ulja, raznih žitarica, ali ponajviše za vino. Također su služile i kao transportno sredstvo za isti sadržaj. Današnje amfore za skladištenje vina vazastog su ili jajolikog oblika. Predviđene za produljeno odležavanje vina na pokožici, pa se koriste i kod novog trenda u proizvodnji „orange“ vina. Amfora se u svijetu vinifikacije pronašla između inoksa i drvene bačve. Vina iz amfora, snažnijih su okusa od onih iz inoksa, te vinu dodaju blago zemljastu notu. Ovaj način odležavanja preferiraju vinarije u organskoj proizvodnji.
Na Hrvatskom tržištu možemo pronaći nekoliko ovakvih vina, Tomčev pjenušac „Amfora“ čija se vinifikacija odvijala u amfori, zatim Kabolina „Amfora“ – vinifikacija istarske Malvazije u amfori, i jedna malo drugačija priča iz Malostonskog zaljeva vinarije Edivo s „Navis Mysteriumom “ koja potapa svoja vina na dnu mora u amfori ali se vino nalazi u staklenoj boci.
Kako će završiti priča s amforama pokazati će vrijeme, a odlučiti će tržište…
