Prošek ili Prosecco, kako su se ova dva potpuno različita vina pronašla pod svjetlima reflektora u javnosti kad je Hrvatska zatražila zaštitu tradicionalnog izraza za „Prošek“. Riječ Prošek po prvi put spominje Petar Hektorović 1568. godine u svome dijelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ dok riječ Prosecco spominje talijanski pjesnik Aureliano Acantia tek 1754. godine.
A što je ustvari prošek? Prošek je desertno kvalitetno ili desertno vrhunsko vino kontroliranog zemljopisnog podrijetla. Proizvodi se u Primorskoj hrvatskoj a može biti bijeli ili crni s ostatkom šećera. Proizvodi se od tradicionalnih sorti : plavac mali, crljenak, vugava, žlahtina, babić, plavina, maraština, malvasija dubrovačka, lasina, muškat ruža, okatac crni i dr. može se proizvoditi od ugušćenog mošta, ili na način da se grožđe za proizvodnju bere nešto kasnije po mogućnosti već lagano prosušeno s povećanim udjelom šećera. Nakon berbe grožđe ide dalje na sušenje, nakon postignute potrebe količine šećera grožđe se gnječi i macerira 2-5 dana. Dozrijevanje prošeka traje minimalno godinu dana u drvenim bačvama, a na kraju Prošek mora sadržavati minimalno 15% alkohola dok vrijednosti mogu ići do 22%.
Talijanski Prosecco ima zaštićeno geografsko podrijetlo u gotovo cijeloj sjeveroistočnoj Italiji za usporedbu korištenje imena Prosecco najlakše bi se mogla usporediti s francuskom regijom poznatom po proizvodnji pjenušavih vina Campagne, iako kvalitetom to nisu jednaka vina zbog različite metode proizvodnje.
Prosecco se dobiva od sorte Glera prije nazivanom i Prosecco.
Nastaje metodom vrenja u tanku (za razliku od šampanjaca čije vrenje se odvija u bocama). Grožđe se bere ranije kako bi se zadržale visoke kiseline, a vrenje se odvija u tankovima. Nakon nastanka baze, vino se ponovo pretače u tank u koji se dodaje ekspedicijski liker (fra. liqer de dosage) kombinacija šećera i kvasaca koji su zaslužni za drugo vrenje i popularne mjehuriće u pjenušavim vinima. Volumni udio alkohola u Proseccu kreće se između 11 i 12%.
Nakon ovih informacija jasno je kako je riječ o dva potpuno različita vina, odnosno mirno vino Prošek i pjenušavo vino Prosecco što je zaključila i Europska komisija. U rujnu 2021. godine Europska komisija je objavila hrvatski zahtjev za riječi „Prošek“ čime je ova tvrdnja i službeno potvrđena. Trenutno se u Europskom parlamentu vode žestoke svađe od strane Italije koja ovu odluku komisije smatra dovođenjem potrošača u zabludu.
Vijest koja nas treba radovati je što ćemo vjerojatno uživati u Prošeku pod istim imenom, sa svim pravima koje to ime pridržava.
