Last updated on 23/03/2024
Žilavka je dugo čekala da objelodanim ovaj tekst, ali kako u životu ništa nije slučajno pa ni smisao za trenutak, vjerojatno nije bilo boljeg vremena od sred ljeta i prave žege da posegnem za jednom Čitlučkom žilavkom.
Žilavka je inače bijela vinska sorta čiju autohtonost dijele Dalmatinska zagora i susjedna Hercegovina. Sortu uzgajaju pretežno oko Međugorja i tamo daje sjajne rezultate. Žilavku na manjim površinama možete pronaći i u Dalmaciji, ali kod nas sorta nije zasađena na ozbiljnijim površinama, pošto smo se mi više orijentirali nekim drugim sortama.
Povijest vinogradarstva u Hercegovini
Vinogradarstvo u Hercegovini započelo je otprilike u Antičko doba čime ne kaska za Dalmacijom, ali intenzitet i povijesni tijek dosta su drugačiji od naše proizvodnje. Pravi procvat i razvoj vinogradarstva u BIH dogodio se 1878. godine kad je Berlinskim kongresom Austro –Ugarska anektirala BiH u tom periodu proizvodnja grožđa na području Hercegovine je porasla za otprilike 20 puta. Osim porasta proizvodnje angažirali su se i u smjeru razvoja klonske selekcije, zaštite i te poboljšanje kakvoće vina. Nakon procvata uslijedila je filoksera i dva svjetska rata koji su proizvodnju vratili na početke…
No danas se u Hercegovinu ponovno vraća proizvodnja, a revolucija je krenula podizanjem tzv. Kamenih vinograda. Sorte koje prednjače u proizvodnji u Hercegovini su svakako Žilavka i Blatina.
Žilavka
Žilavka je inače bijela visokokvalitetna vinska sorta bitnog gospodarskog značaja za Hercegovačko vinogorje, pretpostavlja se da svoje ime duguje svojem izdržljivom odnosno „žilavom“ karakteru i sposobnosti da uspije u izazovnim uvjetima, no postoji i teorija da je dobila ime po izraženim žilama na bobicama grožđa u visokom stupnju zrelost. Vrlo dobro uspijeva na južnim krševitim ekspozicijama.
Jedan od poznatih žilavkinih položaja su i „Kameni vinogradi “ koje pronalazimo na južnom dijelu Brotnja, na površini od otprilike 100 ha vinograda vinarija Čitluk proizvodi žilavku.
U prirodi pronalazimo dva varijeteta žilavke žutu i zelenu koje se razlikuju bojom bobice. Žuta žilavka ima nešto sitnije bobice, dok zelena ima zbijenije grozdove što je čini podložnijom bolestima, također nije poznato da li je riječ o jednoj te istoj žilavki s različitom genetskom ekspresijom ili o dva različita klona.
Za ovaj tekst odabrala sam Žilavku
Carska vina Grge Vasilja –Carska žilavka fine edition 2019.
Vrhunsko vino
Mostarsko vinogorje – BIH
Carska žilavka fine edition proizvedena u seriji od 20 000 boca od kojih je moja broj 7819.
Alk. 12,8%
Vino je svijetlo zlatne boje, izraženih citrusnih mirisa. Prvi gutljaji vina su vrlo osvježavajući, a od aroma najviše se ističe upravo limun, nakon njega se otvaraju i arome ostalih citrusa, vino je vrlo mineralno i lepršavo uzevši u obzir da je godina 2019. izuzetno je svježa, do izražaja dolazi pravi karakter žilavke, koji daje osvježavajući osjećaj, ali vino nije laganog tijela, već je između srednjeg i jakog oduševit će sve ljubitelje ozbiljnih bijelih vina. Vino je potrebno konzumirati dobro rashlađeno na temperaturama 10-12 °C
Preporuka uz jela: konzumirati uz morsku ali i riječnu ribu, sireve, pršute pečeno meso i janjetinu….
Ono što bih još dodala da je boca ovog vina i sjajan omjer cijene i kvalitete gdje se za nekih 10.50€ dobije zaista dobro vino.
Žilavku je još moguće pronaći pod etiketama: Vinarija Čitluk u Premium kategoriji Teuta koja je izvrsna, zatim imaju , Hercego žilavku u kategoriji kvalitetnih vina. Žilavku proizvode i Vinarija Nuić , Vinarija Andrija, Carska vina Grgo Vasilj, Škegro i Stojić…, dok u Hrvatskoj ovu sortu pod svojim etiketama imaju Kraljevski vinogradi i Vinarija Erceg iz Vrgorca.
Nadam se da sam Vas ovim tekstom inspirirala da posegnete za bocom neke žilavke.
Do sljedećeg puta CHEERS!
